Smetanje posjeda
Što se u pravu uopće smatra posjedom i kako se zaštititi od osobe koja Vas smeta u posjedovanju? Za početak je potrebno razumjeti što je posjed i kakve vrste posjeda postoje. Nakon definiranja osnovnih pojmova ukratko ćemo se osvrnuti i na sudsku prasku vezanu za smetanje posjeda, obzirom da se općinski sudovi nerijetko susreću sa sporovima vezanim za navedeno.
Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari naziva se posjednik. Neposredni posjednik je onaj tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju. Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, oni su suposjednici.
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uređuje sva pitanja vezana za smetanje posjeda pa tako i načelo trajnosti posjeda i kazne za smetanje posjeda. Posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.
Bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed jer je samovlast zabranjena. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Čak niti ona osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda. Ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta, to se ne smatra samovlasnim smetanjem posjeda. Također, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.
Ako vas netko drugi samovlasno smeta, bilo da vas uznemirava u posjedu ili vam ga je oduzeo, imate pravo na zaštitu posjeda. Čak i onaj posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed. Takva ga osoba nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no ima ga pravo štititi i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Važno je voditi računa o tome da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći, o čemu će Vam trebati savjet punomoćnika. Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.
Onaj koji smatra da mu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda i to na način da zahtijeva da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Zaštita se posjeda osigurana u posebnom, hitnom postupku koji se naziva postupak za smetanje posjeda, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Važno je napomenuti da je zaštitu posjeda ovlašten tražiti i posredni posjednik, s time da u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari.
Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.
Svaka osoba koja ima pravo na zaštitu posjeda smije svoj posjed zaštititi u roku od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelja, i to silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima. Navedeno se naziva dopuštena samopomoć.