Više od pola milijuna stanovništva u aktivnoj dobi ne radi

Zašto više od 550 tisuća ljudi u Republici Hrvatskoj u dobi od 20 do 64 godine ne radi? Među tim osobama veliki je broj onih sa završenim fakultetima, čak svaki jedanaesti, dok svaki dvanaesti ima završeno srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje. Unatoč jako velikom broju ljudi su radno sposobni, a ne rade, u Republici Hrvatskoj vlada kroničan manjak radnika u gotovo svakom sektoru.

Odlična sezona i povećani broj turista koji su pohrlili na godišnji odmor nakon teškog i napornog korona vremena ukazala je na ogroman problem koji se ponavlja već niz godina, a to je upravo manjak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu, a osobito manjak kvalificirane radne snage. Još jedan od problema s kojim se susrećemo je problem odljeva mozgova, a kako i u drugim, razvijenijim državama nedostaje radne snage države olakšavaju useljenje i proces zapošljavanja što je dodatni poticaj mladim, educiranim, fleksibilnim ljudima da napuste državu i krenu u potragu za boljom budućnošću.

Sve navedeno dovodi do toga da Republika Hrvatska drastično gubi stanovništvo u mlađim dobnim skupinama, a svakodnevno se povećava broj ljudi starijih od 65 godina, a zabrinjavajući je podatak da je svaki treći stanovnik države u mirovini.

Evidentno je da su odavno prošla vremena u kojima su poslodavci olako davali otkaze jer su u svakom momentu mogli pronaći zamjenu za radnika na odlasku, a i radnici se puno lakše odlučuju za promjenu radnog mjesta jer znaju da postoji veliki broj mogućnosti na tržištu rada, kako u domovini, tako i u inozemstvu. Poslodavci su se pronašli u vrlo nezavidnoj poziciji, prisiljeni zapošljavati studente, umirovljenike, ali i uvoziti radnu snagu, a neki se u tim situacijama odlučuju i na angažiranje radnika „na crno“.

Sigurno je da je stanje pogoršala i pandemija korona virusa, a osobito je to pogodilo mlado stanovništvo. Naime, u Republici Hrvatskoj je 18,2% mladih ljudi koji su nezaposleni ili neaktivni, a životne su dobi između 20 i 34 godine. Upravo je navedena skupina ljudi ona u kojoj bi poslodavci trebali tražiti nove radnike i privući ih na tržite rada, ali određeni se postotak navedenog stanovništva odlučuje za iseljavanje, dok se zasigurno jedan dio odlučuje za rad na crno ili život od socijalne pomoći u roditeljskom domu, uz stalno žaljenje da se posao jedino može pronaći temeljem veze ili korupcijom.

Nešto je teža situacija starijoj radnoj snazi, iznad 50 godina, pa je tu čak doskočio i Hrvatski zavod za zapošljavanje svojim mjerama koji poslodavcima sufinancira troškove bruto I. iznosa plaće, a sve radi poticanja zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju.

Unatoč svemu navedenom, nalazimo se u apsurdnoj situaciji u kojoj više od pola milijuna ljudi koji mogu raditi, ne rade, a s druge pak strane poslodavci vape za radnicima svih dobi, obrazovanja i iskustva.