Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada

Vjerojatno većina čitatelja dosad nije bila upoznata sa činjenicom da postoji poseban propis koji se bavi suzbijanjem neprijavljenoga rada koji je u Republici Hrvatskoj na snazi od 01.01.2023. godine pod nazivom Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Očigledno je zakonodavac došao do zaključka da postoji potreba da se posebnim propisom definira što se smatra neprijavljenim radom, kao i da se definiraju mjere za suzbijanje takvog rada, odnosno da se propišu aktivnosti koje će poticati prijavljivanje rada, a u konačnosti, naravno, propisuje i sankcije za one koji se odredaba predmetnog zakona neće pridržavati. Zapravo je riječ o još jednom od propisa koji usklađuju naš pravni poredak sa pravnim poretkom Europske unije, odnosno sa dvjema direktivama koji uređuje predmetno pravno područje.

Neprijavljeni rad je zabranjen. Zakon razlikuje neprijavljeni rad u užem i širem smislu. Neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja. Zakonodavac je to pobliže definirao, navodeći četiri oblika koja se smatraju neprijavljenim radom u užem smislu i to su:

1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme (dakle, radnik ne smije započeti s radom prije nego je poslodavac izvršio prijavu na HZMO, što može učiti najranije osam dana prije početka rada, a nikako nakon što radnik već radi).

2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili

3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos (primjerice sklapanje ugovora o djelu umjesto sklapanja ugovora o radu)

4. zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja

Nadalje, isti Zakon definira i neprijavljeni rad u širem smislu na način da je isti svaki rad koji prema svojim obilježjima predstavlja izbjegavanje obveze koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika, kao primjerice radni odnosu u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku ili se plaća isplaćuje bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja.

Naravno da je predmetni zakon predvidio tko je nadležan za provjeru primjenjuju li se njegove odredbe od strane poslodavca, a to su inspektori koji inače vrše nadzor u vezu s radom i zapošljavanjem, dok se službenici koji obavljaju porezni nadzor bave pitanjima jesu li zakonito, pravilno i na vrijeme uplaćeni svi doprinosi i druge vrste javnih davanja.

Ako nadležni inspektor prilikom obavljanja nadzora utvrdi da je radnik obavljao rad, a nije bio prijavljen, o navedenom sastavlja zapisnik, nalaže poslodavcu da podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje za neprijavljenog radnika, te mu nalaže isplatu iznosa od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u državni proračun. Ako poslodavac u roku od 3 dana ne izvrši naloženu mu obvezu, odnosno ne izvrši prijavu, po službenoj se dužnosti donosi rješenje o priznavanju prava osiguranika. Naravno da će kazna za poslodavca koji ponavlja predmetne prekršaje idući puta biti značajno viša, pa ako isti poslodavac u roku od šest godina od prvog utvrđenja neprijavljenog rada ponovno ne prijavi radnika biti će obvezan na uplatu iznosa od 6.630,00 eura u državni proračun, a može mu se zabraniti i obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu ako isti prekršaj počini tri ili više puta u gore navedenom razdoblju.

Da bi došlo do pozitivnih promjena u društvu treba osigurati poticajno okruženje za radnike na način da im se osiguraju dostojanstveni uvjeti rada, a prijavljivanje radnika je osnova navedenog, a s druge strane se nadamo da će predmetni propis zaštititi i poslodavce od nelojalne konkurencije koja se služila neprijavljenim radom.