Naplata alimentacije
Razvod braka kao jedan od emocionalno najstresnijih događaja s kojim se čovjek može suočiti, nosi isto tako sa sobom i financijsku komponentu, koja se očituje ne samo u podjeli imovine stečene za vrijeme braka, nego i obvezi uzdržavanja djece. Roditelji imaju zakonsku obavezu financijski skrbiti za svoju djecu, ali iz raznih razloga nerijetko se ta obveza zanemaruje ili čak ignorira. Nakon razvoda braka dijete najčešće ostaje živjeti sa jednim od roditelja koji svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu ( kuhanjem, pranjem i glačanjem odjeće, pisanjem domaće zadaće, vožnjom u vrtić ili školu…), dok roditelj koji ne stanuje s djetetom svoj doprinos u uzdržavanju ispunjava plaćanjem tzv. alimentacije koja se uvijek određuje u novčanom iznosu.
Baka i djed kao obveznici plaćanja alimentacije
Naravno, život ne piše uvijek bajke, i ponekad djeca nakon razvoda braka žive s bakom i/ili djedom po majčinoj ili očevoj strani ili pak roditelji, iako razvedeni, nemaju financijske mogućnosti iseliti se i živjeti odvojeno pa i dalje žive zajedno kao da nije ni došlo do razvoda braka. U slučaju da su roditelji razvedeni, ali otac i majka nastave živjeti zajedno s djetetom, mogu se sporazumjeti ili sud može odrediti da zajednički skrbe o djetetu, te će se tada materijalne potrebe djeteta zadovoljiti u skladu s prihodima svakoga od roditelja. Mnogobrojne su situacije u kojima dijete ne živi ni s jednim roditeljem, pa tada alimentaciju plaćaju oba roditelja, kao u gore navedenom primjeru u kojem su djed i baka preuzeli svakodnevnu brigu i skrb o djetetu. Važno je napomenuti da u slučaju da roditelj ne uzdržava dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju i to nije samo zakonska proklamacija koja se u praksi ne provodi, nego su primjeri iz prakse u kojima djed i baka plaćaju alimentaciju mnogobrojni.
Kaznena odgovornost zbog neplaćanja alimentacije
Ako se nalazite u situaciji da ne možete naplatiti iznos uzdržavanja od obveznika uzdržavanja ili ako vam obveznik plaća iznose manje od dogovorenih, a čak niti baka i djed po tom roditelju ne pridonose uzdržavanju, ostaje vam mogućnost pokretanja ovršnog postupka. U tom ćete slučaju dobiti i podršku Centra za socijalnu skrb koji će podnijeti kaznenu prijavu protiv obveznika uzdržavanja i osigurati će pravo djeteta na privremeno uzdržavanje na teret Centra za socijalnu skrb, ali ne u trajanju duljem od 3 godine. Dakle, neplaćanje iznosa uzdržavanja može za obveznika uzdržavanja povući čak i kaznenu odgovornost, pa istome može biti izrečena i zatvorska kazna u trajanju od godinu dana, a u nekim slučajevima čak i do tri godine.
Naplata alimentacije u inozemstvu
Osim podnošenja kaznene prijave zbog počinjenja kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja, ako imate saznanja da obveznik uzdržavanja ne plaća alimentaciju jer navodno nije u radnom odnosu, ali znate da radi „na crno“ uvijek vam ostaje mogućnost prijave takvog postupanja nadležnoj inspekciji. Isto tako, mnogobrojni su primjeri u kojima obveznik uzdržavanja u potrazi za poslom odseli u inozemstvo i jednostavno se počinje ponašati kao da dužnost uzdržavanja djece koja su ostala u Republici Hrvatskoj više ne postoji. Niti to vas ne treba obeshrabriti, budući da se pravni propisi, doduše sporo i otežano, prilagođavaju problemima koje sa sobom donosi sloboda kretanja, zapošljavanja i općenito mobilnost, pa je moguće provođenje ovršnog postupka i u inozemstvu radi naplate alimentacije.
Prava pripadaju onima koji ih poznaju i koji se bore za njihovo ostvarenje, a s obzirom da je kod alimentacije najčešće riječ o pravima djeteta koja su još uvijek maloljetna, na roditelju koji živi s djetetom ostaje obveza da svim raspoloživim sredstvima pokuša zaštititi djetetove interese i ishoditi naplatu iznosa uzdržavanja od obveznika.