Svakoj osobi koja je barem jednom u životu tražila stan za najam potpuno je jasno s kakvim se sve problemima današnji najmodavci i najmoprimci susreću, a nepoznavanje zakonske regulative samo otežava ionako kompliciran odnos najmodavac-najmoprimac. Pretraživanjem internet oglasnika naći ćete u ponudi brojne stanove koji se daju u najam po nikad višim cijenama, a najmodavci nerijetko od budućih najmoprimaca traže plaćanje pologa u visini 2 do 3 najamnine, zabranjuju dovođenje kućnih ljubimaca u stan, a neki čak ne žele dati u najam stan mladim obiteljima s djecom, pušačima, studentima. Naravno da niti najmoprimci nisu uvijek najpoželjnijih osobina, nerijetko ne plaćaju

Koliko će trajati radni spor jedno je od prvih pitanja koje si postavi osoba koja namjerava pokrenuti postupak pred nadležnim sudom i odgovor na to pitanje ključan je prilikom donošenja odluke hoće li se osoba upustiti u isti ili ne. Postupak u parnicama iz radnih odnosa detaljno je uređen odredbama Zakona o parničnom postupku. Radni sporovi trebali bi biti rješavani velikom brzinom, a osobito bi pri određivanju rokova i ročišta sud trebao obraćati pažnju na hitnost u rješavanju. To je razlog zbog kojega je određeno da je u postupku u parnicama iz radnih odnosa rok za odgovor na tužbu samo

U ostavinskom postupku utvrđuje se tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, a takav se postupak provodi pred općinskim sudom, odnosno javnim bilježnikom kao povjerenikom suda. Niz se problema može pojaviti pri provođenju ostavinskog postupka. Primjerice, nerijetko se javlja pitanja mogu li se naslijediti nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige, što čini ostavinsku masu ako je ostavitelj za vrijeme života sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju, provodi li se ostavinski postupak kad ostavitelj nema imovine, a nekada je čak sporno tko uopće može kao stranka sudjelovati u ostavinskom postupku. Naravno, postoji

Zasigurno ste već bezbroj puta čuli da je određeni krug osoba koje obavljaju javne dužnosti dužan podnositi imovinske kartice, da postoji zasebno tijelo koje provjerava podatke iz tako podnesenih imovinskih kartica, a mediji su uvijek vrlo rado popratili kako su političari popunjavali iste i s pravom kritizirali namjerne ili manje namjerne pogreške u popunjavanju istih. Navedenom se problematikom bavi Zakon o sprječavanju sukoba interesa koji sukobom interesa smatra situacije u kojima privatni interes dužnosnika utječe ili se osnovano može smatrati da utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne službe. Predmetni Zakon obvezuje dužnosnike da nakon imenovanja ili izbora na određenu javnu

Iako nam se čini da se spolno uznemiravanje na radnom mjestu dešava uvijek nekome drugome, brojna istraživanja pokazuju da je spolno uznemiravanje češće nego što mislimo, pa tako istraživanje predstavljeno u Centru za ženske studije u Zagrebu 2021. godine pokazuje da je preko 71% zaposlenih u Republici Hrvatskoj doživjelo neki oblik spolnog uznemiravanja, od čega je u 92% slučaja bilo riječ o osobama ženskog spola. Žrtve spolnog uznemiravanja nemaju kome unutar radnog okruženja čak niti podnijeti prijavu o problemima s kojima se susreću, a čak i ako imaju, smatraju da takva prijava ne bi rezultirala sankcioniranjem takvog ponašanja. Spolno uznemiravanje

Što se u pravu uopće smatra posjedom i kako se zaštititi od osobe koja Vas smeta u posjedovanju? Za početak je potrebno razumjeti što je posjed i kakve vrste posjeda postoje. Nakon definiranja osnovnih pojmova ukratko ćemo se osvrnuti i na sudsku prasku vezanu za smetanje posjeda, obzirom da se općinski sudovi nerijetko susreću sa sporovima vezanim za navedeno. Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari naziva se posjednik. Neposredni posjednik je onaj tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju. Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom

Razvod braka, misleći pritom na sam sudski postupak, može proći vrlo jednostavno, ali ako ne postoji želja i volja stranaka za dogovor i ovaj postupak može postati vrlo dugotrajan i mukotrpan za oba bračna druga, a još više za zajedničku djecu. Ako u braku nisu rođena zajednička djeca, odnosno ako su djeca već punoljetna, najjednostavnije je da bračni drugovi u zajedničkom dogovoru sudu podnesu prijedlog za sporazumni razvod braka koji će u izvanparničnom postupku bez održavanja rasprave donijeti odluku da se razvodi brak. Ako pak jedan od bračnih drugova u gornjoj situaciji ne želi razvod braka, drugom bračnom drugu preostaje da podnese

Pandemija korona virusa otvorila je pandorinu kutiju glede brojnih pitanja koja su neregulirana ili nedovoljno jasno regulirana Zakonom o radu, a odnose se na uređenje radnih odnosa, osobito na rad od kuće koji je postao dominantan oblik obavljanja radnih zadataka za vrijeme važenja strogih epidemioloških mjera koje su poticale što manje bliskih kontakata, naravno u djelatnostima u kojima je uopće moguće rad obavljati bez izlaska iz kuće. Brojne su prednosti, ali i nedostatci obavljanja rada od kuće, kako za radnika, tako i za poslodavca. Radnici radom od kuće uštede dio vremena kojeg inače potroše na putovanje do radnog mjesta, mogu

Pitanje rada nedjeljom uvijek je aktualna tema te nerijetko puni novinske stupce. Početkom prosinca 2022. godine, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u saborsku je proceduru ušao Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, a koji se zakon bavi pitanjem uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, pa između ostalog i radnim vremenom u djelatnosti trgovine. Pitanje uređenja radnog vremena prodajnih objekata uvijek izaziva oprečna mišljenja, s jedne strane trgovaca kojima je u interesu da prodavaonice rade što više vremena radi ostvarenja boljih poslovnih rezultata, a s druge strane interesa radnika kojima je važnije imati i slobodno vrijeme koje mogu provesti sa

Već smo u nekoliko navrata pisali o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, a upravo je nedostatna ili nedovoljno dobra pravna regulativa istih dovela do potrebe za novim promjenama u predmetnim pravnim institutima. Sklapanjem navedenih ugovora brojni su stariji ljudi izgubili čitavu svoju imovinu, a ujedno su ostali bez odgovarajuće brige i skrbi za vrijeme bolesti i nemoći. Kako bi tih slučajeva bilo što manje u saborsku je proceduru upućen prijedlog o izmjenama i dopunama odredbi Zakona o obveznim odnosima koje reguliraju predmetna dva instituta. Prvenstveno, mijenjaju se nazivi ugovora, tako da se ugovor o doživotnom uzdržavanju sada zove ugovor o doživotnom