U Republici Hrvatskoj postoji poseban propis koji regulira postupak određivanja i promjene osobnog imena za hrvatske državljane. Prvenstveno, osobno ime ne sastoji se samo od imena, nego od imena i prezimena, a oni se mogu sastojati od više riječi. Ako vam se ime ili prezime ili oboje sastoji od više riječi, dužni ste služiti se istim osobnim imenom u pravnom prometu. Ako osoba ima u matici rođenih upisano osobno ime koje se sastoji od više riječi, može izjavom odrediti s kojim će se riječima u osobnom imenu služiti u pravnom prometu. Gledajući statistiku, najveći broj podnesenih zahtjeva za promjenom osobnog

Već smo se nekoliko puta u našim člancima bavili pitanjem prava i dužnosti uzdržavanja koje je pitanje regulirano odredbama Obiteljskog zakona. Uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastoraka i maćehe i očuva i to samo u slučajevima kada se ispune zakonom propisane pretpostavke. Naravno da pravo i obveza uzdržavanja ne traje zauvijek, nego pod određenim uvjetima ono prestaje, a u nastavku ćemo članka ukratko objasniti koji su to slučajevi. Obveza uzdržavanja punoljetnog djeteta traje najdulje do navršene dvadeset i šeste godine života djeteta ako se dijete školuje i uredno ispunjava

Vjerojatno većina građana nije upoznata da naš aktualni Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira broji već skoro 50 godina što je potpuno nelogično obzirom na brzinu kojom se većina propisa mijenja u Republici Hrvatskoj. Do uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj novčane kazne za počinjene prekršaje predviđene predmetnim zakonom bile su izražene u njemačkim markama te su konačno sada iste preračunate u eure. Obzirom na vrijeme iz kojeg potječe predmetni pravni propis pojavila se potreba, ne samo da se predmetne kazne preračunaju u euro, nego da se iste povećaju, ali i da se usklade s težinom

Budući da danas većina ljudi ne može svoj svakodnevni život organizirati bez osobnog vozila, važno je u prometu postupati u skladu sa svim prometnim propisima jer je vrlo lako ostati bez vozačke dozvole. Općepoznato je da je svaki vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Stoga, svaki puta kada vozač ne prilagodi brzinu kretanja gore propisanim uvjetima izlaže se riziku izricanja

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji je stupio na snagu 01.01.2023. godine uvedene su poprilično značajne promjene u reguliranju prava i obveza iz radnog odnosa, a u ovome ćemo se članku osvrnuti samo na neke zanimljivije. Mogućnost radnika da zatraži sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme Pravo radnika koje dosad nije bilo regulirano odredbama Zakona o radu je pravo radnika koji najmanje šest mjeseci radi kod istog poslodavca i kojem je razdoblje probnog rada završilo, da zatraži od poslodavca sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a poslodavac ima obvezu takav zahtjev razmotriti. Ako poslodavac nije u mogućnosti

Bliži se vrijeme godišnjih odmora, a radnici u brojnim tvrtkama još uvijek ne znaju ostvaruju li pravo na godišnji odmor, u kojem trajanju, imaju li pravo sami birati vrijeme korištenja godišnjeg odmora, imaju li pravo odreći se prava na godišnji odmor i tražiti isplatu naknade umjesto korištenja istog, a sudska praksa pokazuje da je i radnicima i poslodavcima potrebno bolje upoznavanje sa zakonskom regulativnom koja regulira predmetno pravno područje. Sam Ustav Republike Hrvatske, kao najviši pravni propis u Republici Hrvatskoj propisuje da svaki zaposleni ima pravo na plaćeni godišnji odmor i tog se prava ne može odreći, a odredbe Ustava su

Godišnji odmori su započeli, a cijene putovanja, odlazaka na more ili izlete dosegnule se nikad više razine. Ukoliko poslodavac ima sluha za potrebe svojeg radnika ima mogućnost podmiriti radniku određene troškove koji će mu nastati na godišnjem odmoru, odnosno ima mogućnost radniku isplatiti naknadu koja se naziva regres. Zakon o radu ne definira pojam regresa niti nameće obvezu poslodavcu obvezu isplate regresa radniku, ali mu ostavlja tu mogućnost, ukoliko poslodavcu poslovni rezultati to dopuštaju i ukoliko, naravno, kod njega postoji volja i želja da na svojevrsni način nagradi svoje radnike. Ukoliko niste sigurni imate li pravo na regres svakako je potrebno

Što poduzeti kada roditelj obveznik uzdržavanja ne izvršava svoju obvezu plaćanja određenih novčanih iznosa, a drugi roditelj nije u mogućnosti sa svojim financijskim primanjima osigurati dostatna sredstva za uzdržavanje djeteta ili čak više njih? Navedenu je problematiku uredio Zakon o privremenom uzdržavanju koji propisuje pod kojim se uvjetima može ostvariti pravo na privremeno uzdržavanje od strane države. Ukoliko roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja koja je određena na temelju ovršne isprave, bilo da obvezu ne ispunjava uopće ili čini to samo djelomično, a baka i djed roditelja obveznika uzdržavanja ne pridonose djetetovu uzdržavanju u iznosima predviđenim

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama od svojeg je donošenja 2008. godine do danas doživio ukupno 6 izmjena i dopuna, a posljednja zakonska izmjena stupila je na snagu prije nekoliko dana, točnije 01.08.2022. godine. Predmetni zakonski propis ključni je propis za reguliranje prava roditelja, ali i drugih osoba koje brinu o djetetu, na vremenske i novčane potpore, kao i pod kojim se uvjetima mogu ostvariti prava predviđena navedenim zakonom. Očinski dopust novi je institut uveden posljednjim zakonskim izmjenama, a čije je korištenje moguće pod određenim uvjetima. Iz zakonske definicije proizlazi da je očinski dopust vrsta dopusta koja pripada zaposlenom ili samozaposlenom

Kada proživite smrt bliske osobe kao posljedicu nekog štetnog događaja vjerojatno vam je posljednje na pameti tražiti pravičnu novčanu naknadu, ali korisno je upoznati se s osnovnim zakonskim odredbama koje vam jamče to pravo. Da bi osoba bila vama dužna naknaditi štetu, odnosno isplatiti pravičnu novčanu naknadu uslijed smrti vama bliske osobe potrebno je da se kumulativno ispune određene pretpostavke određene Zakonom o obveznim odnosima. U konkretnom slučaju riječ je, naravno, o neimovinskoj šteti zbog povrede prava osobnosti. Vrlo važno pitanje je i tko ima pravo tražiti pravičnu novčanu naknadu u slučaju smrti bliske osobe, odnosno koji krug osoba ima navedeno zakonsko