Gotovo svakodnevno mediji su puni članaka koji iznose informacije iz kaznenog postupka u njegovim početnim fazama kada se još prikupljaju dokazi je li neko kazneno djelo uopće počinjeno ili ne, na koji način, tko je počinitelj i sl. Takav postupak naziva se prethodnim postupkom i nije javan, nego će isti eventualno postati javan kada se okrivljenika izvede na javnu raspravu pred nadležni sud. U tim fazama postupka najvažniju ulogu imaju državni odvjetnici i policija, a javnost tim radnjama nema pravo biti prisutna kako bi se sudionici, ali i sadržaj kaznenog postupka zaštitili od javnosti, da bi se poštovalo načelo okrivljenikove

Vrijeme je blagdana i većina ljudi ponesena pozitivnim emocijama i empatijom prema ljudima koji se nalaze u teškoj situaciji izdvoji dio svojih sredstava kako bi drugima omogućila ljepši i sretniji Božić i Novu godinu. Nažalost, nerijetko donatori bivaju razočarani jer u konačnosti ispadne da novac nije otišao u prave ruke ili je njihova dobrota i plemenitost bila iskorištena. Da bi se jače nadziralo prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno spriječila potencijalna zlouporaba prikupljenih novčanih sredstava u saborsku je proceduru upućen Prijedlog Zakona o humanitarnoj pomoći, pa ćemo se ukratko osvrnuti na najbitnije predložene promjene. Hrvatski crveni križ, Caritas, zaklade i druge

Mnogim građanima nije poznata činjenica da je izvanparnični postupak u Republici Hrvatskoj, kao posebna vrsta građanskog sudskog postupka, uređen Zakonom o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. godine, odnosno propisom iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije. Naravno, osim navedenog pravnog propisa iz 1934. godine, izvanparnično procesno pravo obuhvaća i niz drugih zakona koji u određenoj manjoj mjeri sadrže odredbe koje se odnose na sam postupak poput primjerice Obiteljskog zakona, Zakona o nasljeđivanju, Zakona o izvlaštenju i dr. Životno je i logično da ovakvo uređenje izvanparničnog postupka stvara pravnu nesigurnost, a u određenoj mjeri dolazi i do neprimjenjivosti propisa iz davne 1934. godine na

Cijene nekretnina lete u nebo posljednjih mjeseci, pa ako pretražujete internet kako bi našli nekretninu za kupnju koju si stvarno možete priuštiti, možda nije naodmet posjetiti web stranicu Financijske agencije koja vodi Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnim i stečajnim postupcima po cijenama koje su vrlo često znatno prihvatljivije od aktualnih tržišnih cijena. Naravno, nije sve toliko jednostavno, pa kada se odlučujete na kupnju nekretnine putem elektroničke javne dražbe, pod uvjetom da uspijete dati najbolju ponudu, morate voditi računa o potencijalnim problemima koji se javljaju, primjerice predmetne nekretnine često nisu slobodne od osoba i stvari ili su

Brojni su radnici zbog izuzetno visokih životnih troškova prisiljeni potražiti dodatno zaposlenje kako bi nadopunili kućni budžet, a poslodavci se nerijetko vesele upravo zaposlenju takvih radnika obzirom da tržište rada vapi za radnom snagom svih dobnih skupina i razina obrazovanja. Posljednjom zakonskom novelom Zakona o radu došlo je do određenih promjena u pravnoj regulativi dodatnog rada o kojima će biti više riječi u nastavku. Novelom Zakona o radu uveden je pojam matičnog poslodavca koji je sam po sebi logičan i objašnjiv, dakle riječ je o poslodavcu kod kojeg je radnik zaposlen i radi u punom radnom vremenu, ali radnik koji radi

Nedavan primjer iz susjedne države potaknuo je brojne stručnjake, medije i građane da razmotre relevantne odredbe kaznenog zakonodavstva koje reguliraju pitanje kažnjavanja djece/ maloljetnika za počinjena kaznena djela. U hrvatskom zakonodavstvu osoba mlađa od 14 godina ne može biti kazneno odgovorna, a upravo zbog sve češćih primjera u kojima su djeca počinitelji strašnih zločina postavlja se pitanje je li potrebno predmetnu dobnu granicu korigirati u smjeru mogućnosti kažnjavanja i osoba mlađih od 14 godina na jednak ili sličan način kao i punoljetnih počinitelja. Maloljetničko kazneno pravo Republike Hrvatske razlikuje nekoliko dobnih skupina u koje svrstava počinitelje kaznenih djela do 18 godina, pa

Zasigurno ste se i sami susreli s pojmovima zadužnica i bjanko zadužnica koje predstavljaju instrumente osiguranja novčanih tražbina u pravnom sustavu naše države, ali vjerojatno niste svjesni da temeljem takvih isprava vjerovnik može provesti ne samo prisilnu naplatu putem Financijske agencije, već se putem takve isprave može pokrenuti i ovršni postupak na pokretninama, nekretninama i pravima dužnika. Stoga dužnik treba biti vrlo oprezan prilikom donošenja odluke hoće li kao instrument osiguranja vjerovnikove tražbine izdati upravo zadužnicu ili bjanko zadužnicu, naravno, pod pretpostavkom da to nije preduvjet ostvarivanja određenih prava- poput prava na ostvarivanje potpora za samozapošljavanje HZZ-a ili provedbe projekata

Uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj donijelo je niz pitanja na koja su građani na razne načine pokušali pronaći odgovore. Jedno od pitanje koje se nedavno pojavilo je i pitanje jesu li valjane i na koji način treba postupati sa bjanko zadužnicama izdanima prije 1. siječnja 2023. godine, odnosno zadužnicama izdanima u valuti kuna i jesu li takve zadužnice i dalje prihvatljive u Financijskoj agenciji. Obzirom na gore navedene nejasnoće Financijska agencija izdala je priopćenje da su takve zadužnice valjana i da se temeljem njih i dalje može provoditi ovrha na novčanim sredstvima u Financijskoj agenciji, ali se

Ako ste nekad zatrebali pravnu pomoć, a svjesni ste da nemate dovoljno financijskih sredstava za plaćanje odvjetničkih troškova, vrijeme je da proučite relevantne odredbe Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi utvrdili imate li možda pravo da Vam država snosi sve ili dio troškova koji će Vam nastati prilikom ostvarivanja Vaših prava i interesa. U Republici Hrvatskoj na snazi je od 01.01.2020. godine Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji uređuje tko mogu biti korisnici besplatne pravne pomoći i za koju vrstu usluge, tko pruža besplatnu pravnu pomoć, kao i pod kojim uvjetima upravo Vi možete postati korisnici iste. Obzirom da brojni građani

U više smo navrata pisali o uzdržavanju maloljetne djece i općepoznato je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, kao i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Ali što ako roditelj iz nekog razloga ne uzdržava svoje maloljetno dijete? Primjerice jer je bolestan, nezaposlen, na izdržavanju zatvorske kazne ili postoji neki drugi objektivni ili ipak neobjektivni razlog za izbjegavanje izvršavanja svoje zakonske dužnosti? Obiteljski zakon pronašao je rješenje i za navedene slučajeve pa je propisao da u slučajevima kada roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju.