Suci i državni odvjetnici štrajkaju već drugi tjedan, a pritom se ne nazire nikakvo rješenje nastale situacije. Sudske radnje se odgađaju u gotovo svim predmetima osim hitnima, odnosno onima u kojima bi mogla nastati nenadoknadiva šteta. Hitnim predmetima se smatraju naravno određeni kazneni postupci, poput primjerice onih u kojima je potrebno određivanje ili produljenje istražnog zatvora, obiteljski predmeti, radni sporovi koji su kao hitni određeni sukladno zakonskim odredbama, ali prema informacijama u medijima čak se i ti sporovi vrlo često odgađaju. Objašnjenje koje je stiglo u javnost govori da nije svaki predmet koji je označen kao hitan ujedno i predmet

Sve je više slučajeva u kojima se općine i gradovi nalaze u situacijama u kojima na njih pređu pokretnine i nekretnine iza ostavitelja koji nemaju svoje nasljednike ili se isti odreknu svog nasljednog prava. Iako takve situacije djeluju kao vrlo povoljne za jedinice lokalne i područne samouprave vrlo često tome nije tako jer je imovina iza ostavitelja opterećena brojnim dugovima, a nezadovoljni vjerovnici ostavitelja nestrpljivo čekaju namirenje svojeg potraživanja. Takva imovina naziva se ošasna ili kaduktna imovina, odnosno riječ je o ostavini koja nema nasljednika i koja prelazi na općinu ili grad te time te jedinice dobivaju položaj jednak položaju ostaviteljevih

Nešto stariji čitatelji vjerojatno se sjećaju vremena kada su prvi puta u Republici Hrvatskoj kao služba počeli djelovati javni bilježnici, a bilo je to prije gotovo 30 godina, točnije 1994. godine, netom nakon donošenja Zakona o javnom bilježništvu koji je donesen 1993. godine, a počeo se primjenjivati 31. ožujka 1994. godine. Od toga se vremena uloga javnih bilježnika u društvu značajno promijenila, a građani često ne znaju koje su točno ovlasti javnih bilježnika, konkretno kada se moraju obratiti javnom bilježniku, a kada odvjetniku za određeni vid pravne pomoći. Problemi se javljaju i kod tumačenja pojmova ovjere potpisa na privatnim ispravama i

Svjedoci smo učestalih izmjena i dopuna brojnih zakona koje teško prate i stručnjaci, a kamoli osobe kojima nije u fokusu praćenje promjena pravne regulative. Sa odredbama Zakona o zemljišnim knjigama susretnu se prije ili kasnije gotovo svi građani, a najčešće prilikom kupnje ili prodaje nekretnine, pa je korisno upoznati se sa izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama koje su stupile na snagu 10. studenog 2022. godine. Zakon o zemljišnim knjigama je pravni propis koji regulira na koji su način ustrojene, kako se vode i čuvaju zemljišne knjige, a istim je ujedno uređeno što se sve u njih upisuje, koje vrste

2023. godina se lagano bliži kraju, svi radimo planove za budućnost, donosimo novogodišnje odluke i nadamo se da će 2024. godina biti barem malo bolja od prijašnje. Iako nam je 2023. godina donijela veliku novinu- kao službena valuta u Republici Hrvatskoj uveden je euro, čini se da se nisu još svi građani naviknuli da je kuna otišla u zaborav, a obzirom da od 2024. godine više ne postoji obveza trgovaca da dvojno iskazuju cijene krajnje je vrijeme za potpunu prilagodbu korištenju eura. Od 01. siječnja 2024. godine u sklopu porezne reforme mijenja se čak 9 zakona, ali građane uglavnom zanima hoće

Zakon o sigurnosti prometa na cestama doživio je i svoju posljednju izmjenu, odnosno nakon provedene zakonodavne procedure isti je dana 30. srpnja 2022. godine stupio na snagu, a izmjene su učinjene s ciljem da konačno zakonodavac uskladi nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, ali i da se uklone nedostatci postojeće regulative kako bi zakon bio primjenjiviji u praksi. Zakon je nastojao popratiti promjene koje se događaju zbog brzog napretka tehnologije pa je tako odmah na samom početku definirao značenje pojedinih izraza koji dosad zakonom uopće nisu bili regulirani poput pojma osobno prijevozno sredstvo ( vozilo koje se može samo uravnotežiti,