Svakodnevno smo svjedoci velikog broja kaznenih djela počinjenih na štetu ženskih osoba koje su najčešće u bliskom srodstvu s počiniteljem, bilo da je riječ o ženama ili izvanbračnim partnericama počinitelja, a nerijetko su žrtve i majke, sestre ili druge bliske srodnice. Obzirom da dosad predviđene mjere nisu uspjele suzbiti nasilje u obitelji, a osobito nasilje nad ženama, a s ciljem jačanja zaštite žrtava predmetnih kaznenih djela, trenutno je u postupku savjetovanje sa zainteresiranom javnošću vezano za izmjenu i dopunu Kaznenog zakona u smjeru uvođenja samostalnog kaznenog djela- teško ubojstvo bliske ženske osobe. Članka 111. a Kaznenog zakona trebao bi glasiti „Tko

Zašto više od 550 tisuća ljudi u Republici Hrvatskoj u dobi od 20 do 64 godine ne radi? Među tim osobama veliki je broj onih sa završenim fakultetima, čak svaki jedanaesti, dok svaki dvanaesti ima završeno srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje. Unatoč jako velikom broju ljudi su radno sposobni, a ne rade, u Republici Hrvatskoj vlada kroničan manjak radnika u gotovo svakom sektoru. Odlična sezona i povećani broj turista koji su pohrlili na godišnji odmor nakon teškog i napornog korona vremena ukazala je na ogroman problem koji se ponavlja već niz godina, a to je upravo manjak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu,

Zasigurno je jedno od područja prava sa kojim se gotovo svaka osoba u životu susretne prije ili kasnije- nasljedno pravo. Ostavinska rasprava nakon smrti bliske osobe još je jedan stresan događaj s kojim ćete se susresti, a takva će rasprava za Vas biti još stresnija ako niste upoznati sa pravilima ostavinskog postupka, odnosno Vašim pravima i dužnostima kao eventualnog nasljednika iza pokojnika. Nasljednička izjava jedan je od pojmova koji je neminovno potrebno razumjeti zajedno sa brojnim drugim pojmovima iz Zakona o nasljeđivanju. Upravo gore navedeni zakon propisuje tko je ovlašten za davanje nasljedničke izjave i koje su posljedice davanja takve izjave.

Pitanje nasilja u obitelji još uvijek je tabu tema o kojoj se rijetko govori u medijima, a brojni primjeri iz sudske prakse nam govore da to nikako nije nešto neuobičajeno i nešto što se „događa nekome drugome.“ Žrtve nasilja u obitelji, koja bi po prirodi stvari trebala biti zajednica u kojoj se osjećate sigurno, prihvaćeno i voljeno, nerijetko zbog situacije u kojoj se nađu osjećaju strah i sram, ne znaju kome se obratiti i koji im je pravni put zaštite dostupan. Navedena problematika je u posljednje vrijeme ipak dobila javni karakter, puno više nego ikad prije, te i sam zakonodavac

Nasilje među djecom je sve učestalija pojava i prisutna je u vrtićima, školama, na izvannastavnim aktivnostima, na igralištima, javlja se na svim društvenim razinama i to neovisno o kulturnim i etičkim raznolikostima. U današnje vrijeme možemo govoriti ne samo o tradicionalnim oblicima nasilja (poput fizičkog, verbalnog, seksualnog i sl.), već i o sve prisutnijem elektroničkom nasilju koje se događa u virtualnom svijetu- na društvenim mrežama, forumima i drugim sličnim kanalima. Obiteljski zakon, iako je riječ o propisu koji je u svakom smislu usmjeren na ostvarivanje dobrobiti djeteta, nije najbolji primjer propisa usmjerenog na rješavanje pitanje nasilja među djecom. U tom su

Razvod braka kao jedan od emocionalno najstresnijih događaja s kojim se čovjek može suočiti, nosi isto tako sa sobom i financijsku komponentu, koja se očituje ne samo u podjeli imovine stečene za vrijeme braka, nego i obvezi uzdržavanja djece. Roditelji imaju zakonsku obavezu financijski skrbiti za svoju djecu, ali iz raznih razloga nerijetko se ta obveza zanemaruje ili čak ignorira. Nakon razvoda braka dijete najčešće ostaje živjeti sa jednim od roditelja koji svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu ( kuhanjem, pranjem i glačanjem odjeće, pisanjem domaće zadaće, vožnjom u vrtić ili školu…), dok roditelj koji

Ponekad je zbog nametljivog ponašanja određene osobe prema vama potrebno aktivirati i represivni sustav, osobito u slučajevima kada sami ne možete stati na kraj neželjenim kontaktima, kada isti u vama izazivaju strah i tjeskobu, traju dulje vrijeme i značajnijeg su intenziteta. Znači li to primjerice da svaka sms poruka neželjenog sadržaja koja vam je upućena ima obilježja kaznenog djela propisanog u članku 140. Kaznenog zakona? Naravno da ne. Nastojati ćemo ukratko objasniti koja je polazišna točka koja govori o tome da ste žrtva kaznenog djela nametljivog ponašanja i koji su mogući načini zaštite ako se nađete u takvoj situaciji. Za početak,

Svima je više-manje poznato da se nakon smrti osobe provodi ostavinski postupak pred nadležnim općinskim sudom ili javnim bilježnikom kao povjerenikom suda, a koja tijela nakon provedenog ostavinskog postupka donose rješenje o nasljeđivanju. U predmetnom se rješenju navodi tko su nasljednici ostavitelja, što sve ulazi u ostavinu te postoje li neka druga eventualna prava drugih osoba različitih od nasljednika ostavitelja. Ali što se događa u slučaju da tijelo koje je provodilo ostavinski postupak nije imalo točne i potpune informacije o sastavu imovine ostavitelja, pa dio imovine nije bio obuhvaćen rješenjem o nasljeđivanju? Iako takvi primjeri izgledaju kao rijetkost, nije neživotno niti nelogično

Brojni građani su se nažalost imali prilike susresti sa dugogodišnjim sudskim postupcima, a neki od njih čak su bili sudionici postupaka koji su trajali ili traju više desetljeća. Iako Ustav Republike Hrvatske propisuje pravo svakog građanina na suđenje u razumnom roku, zakonski propisi u pravilu ne propisuju u kojem točno bi roku sudski postupak morao biti dovršen. Doduše, za određene je postupke predviđeno žurno, odnosno hitno postupanje, kao primjerice kod rješavanja obiteljsko-pravnih stvari vezanih uz dijete sukladno Obiteljskom zakonu, ali niti tu nije predviđen neki konačni rok u kojem bi postupak trebalo okončati. Da bi se stranke zaštitile od dugotrajnih sudskih

U radnom odnosu može doći do različitih situacija kod kojih može nastati odgovornost radnika da naknadi štetu uzrokovanu poslodavcu, ali isto tako postoje i obrnute situacije u kojima postoji odgovornost poslodavca da naknadi štetu uzrokovanu radniku. Zakon o radu propisuje pod kojim je uvjetima radnika odgovoran za štetu uzrokovanu poslodavcu. Radnik će biti dužan naknaditi štetu poslodavcu samo ako je istu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje i to na radu ili u vezi rada, s time da je u sudskom postupku na poslodavcu teret dokaza da je radnik prouzrokovao štetu s jednom od gore navedenih razina odgovornosti. Naime, da bi