Postupak razvoda braka i podjele bračne stečevine može biti puno jednostavniji, brži, a u konačnosti i financijski jeftiniji ako bračni drugovi imaju volje i želje svoje odnose riješiti mirnim putem. To jednako vrijedi za postupak samog razvoda i postizanja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ako parovi imaju zajedničku maloljetnu djecu, ali i za postupak uređenja imovinskopravnih odnosa bračnim ugovorom. Situacija je puno složenija ako parovi imaju zajedničku ili zajedničke nekretnine stečene za vrijeme trajanja braka i ako su rješenje stambenog pitanje financirali kreditom, ali i u tom slučaju svoje odnose bračni drugovi mogu urediti ugovorom u pisanom obliku na kojem

Usmena oporuka regulirana je odredbama Zakona o nasljeđivanju i oporučitelj može valjano oporučiti u usmenom obliku samo u izvanrednim okolnostima. Sudska praksa puno se bavila pitanjem valjanosti oporuka u usmenom obliku pa se u nastavku navodi nekoliko zanimljivih stajališta koje su sudovi zauzimali u svojim odlukama, a vezano za valjanost usmene oporuke, a prvenstveno se to odnosi na tumačenje „izvanrednih okolnosti“ budući da zakonodavac nije definirao koje se točno okolnosti mogu smatrati izvanrednima i opravdati oporučivanje u usmenom obliku. Da bi se moglo govoriti o izvanrednim okolnostima, odlučan je trenutak usmenog oporučivanja, dakle iste moraju postojati u samom trenutku kada je

U današnje je vrijeme sve popularnije, pa čak možemo reći i uobičajeno da partneri ne sklapaju brak bilo u građanskom bilo u vjerskom obliku, nego žive u izvanbračnoj zajednici. Porastom broja partnera koji žive u izvanbračnim zajednicama pojavila su se brojna pravna pitanja koja dugo vremena nisu bila regulirana pravnim propisima te su na određeni način izvanbračni drugovi bili u svojim pravima diskriminirani u odnosu na bračne drugove. Današnja je pravna regulativa nasljednog prava izjednačila izvanbračne drugove sa bračnim drugovima, a to zapravo znači da izvanbračni drug ima sva prava zakonskog nasljednika u prvom i drugom nasljednom redu jednako kao

Uloga Financijske agencije niz je puta bila preispitivana u javnosti te je generalna percepcija njenog djelovanja uglavnom negativna. Djelatnosti Financijske agencije su mnogobrojne, pa tako Financijska agencija nudi financijske (uplate, isplate, usluge mjenjačnice, slanje i primitak novca i dr.) elektroničke usluge (e-građani, elektronički potpisi, digitalni certifikati i dr.), daje poslovne informacije (upisnik založnih prava, informacije o ugovorenim koncesijama, o poslovanju poslovnih subjekata), ima svoju ulogu u ovrsi i stečaju ( e-dražba, stečaj potrošača i dr.), ali nudi i usluge izrade pečata, natpisni tabli te brojne druge usluge. U ovome ćemo se članku baviti pitanjem uloge Financijske agencije u provedi izravne

Uvođenje eura kao službene valute donijelo je određene promjene i u zakonskim propisima, pa tako i u Prekršajnom zakonu koji se zbog navedenog mijenja šesti put po redu, i to na način da se iznosi u kunama mijenjaju iznosima u eurima. Ova izmjena Prekršajnog zakona, za razliku od ranije provedenih, nije usmjerena na rasterećenje sudova, odnosno zbog potrebe za prenošenjem pravnom obvezujućih akata Europske unije u unutarnje zakonodavstvo, nego isključivo s ciljem usklađivanja predmetnog zakona sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Upravo je Prekršajni zakon uvršten u I. skupinu zakona u kojem se na brojnim mjestima poziva

Uvođenje eura kao službene valute donijelo je određene promjene i u zakonskim propisima, pa tako i u Prekršajnom zakonu koji se zbog navedenog mijenja šesti put po redu, i to na način da se iznosi u kunama mijenjaju iznosima u eurima. Ova izmjena Prekršajnog zakona, za razliku od ranije provedenih, nije usmjerena na rasterećenje sudova, odnosno zbog potrebe za prenošenjem pravnom obvezujućih akata Europske unije u unutarnje zakonodavstvo, nego isključivo s ciljem usklađivanja predmetnog zakona sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Upravo je Prekršajni zakon uvršten u I. skupinu zakona u kojem se na brojnim mjestima poziva

U travnju 2023. godine Ustavni sud proglasio je neustavnima čak 18 odredbi i dijelova Obiteljskog zakona te je odredio da prestaju važiti 31. prosinca 2023. godine iz kojeg bi razloga izmjene Obiteljskog zakona trebale stupiti na snagu najkasnije do kraja ove godine. Izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona predlaže se uvođenje određenih novina koje dosada uopće nisu bile propisane Obiteljskim zakonom, pa se tako uvodi potpuno novi institut priznanja majčinstva koji se detaljno regulira, određene promjene nastupaju i u djelu Zakona koji se odnosi na presumpciju bračnog očinstva, odnosno na iznimke od tog pravila, uređuje se pitanje koje se osobe smatraju djetetu

Otvorite li bilo koji portal, novine, televizijsku emisiju nedvojbeno ćete se susresti sa nizom objava koje govore o još jednoj krađi ili još jednom razbojništvu, i to u vašem gradu, pa i kvartu, a možda ste i sami bili žrtvom nekog kaznenog djela protiv imovine. To potvrđuju i statistički podatci koji govore da imovinska kaznena djela čine 55,2% općeg kriminaliteta, a postotci rastu svake godine. Provale u ugostiteljske objekte, kioske, dućane, automobile postale su naša svakodnevica, a motivi počinjenja kaznenih djela protiv imovine mogu biti različiti. Svi na neki način suosjećamo s osobom koja ukrade hranu iz dućana, dok s

Svjedoci smo činjenice da svakodnevni troškovi života postaju sve viši, a ako imate djecu zasigurno je da se i potrebe djeteta s godinama povećavaju, a primanja, nažalost, nužno ne prate trend vrtoglavog povećanja troškova. Ukoliko ste prije mnogo godina prošli kroz postupak razvoda braka i/ili određivanja visine uzdržavanja za djecu, zasigurno je da su se od tada okolnosti promijenile na brojne načine. Djeca su sada starija u odnosu na vrijeme donošenje odluke o visini iznosa uzdržavanja, potrebe su im sve veće jer su primjerice krenuli u srednju školu ili nastavili obrazovanje na fakultetu, žele se baviti brojnim izvannastavnim aktivnostima, a

Radi potpore uzdržavanja i odgoja djeteta brojni roditelji koriste doplatak za djecu. Za ostvarivanje predmetnog prava moraju biti ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o doplatku za djecu, a među kojima je svakako najbitniji faktor visina ukupnog dohotka članova kućanstva osobe koja je podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu. Doplatak za djecu je osobno pravo, što znači da se ne može pronositi na drugu osobu, a samo iznimno može se isplaćivati nekoj drugoj osobi. Korisnici doplatka za djecu mogu biti sljedeće osobe: roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju odluke nadležnog tijela dijete povjereno